Mirenje

Što je to mirenje, odnosno medijacija? I zašto bi se uopće željeli miriti?

Mirenje (medijacija) je dobrovoljan, a ponekad i ugovorom obvezujući, zakonom predviđeni postupak u kojem stranke (ugovorne strane, poslodavac i radnik, suvlasnici…) koje se nalaze u konfliktu ili sporu (prijeporu), uz pomoć neovisne treće osobe (izmiritelja), i bez upuštanja u sudski postupak, ali čak i za vrijeme trajanja pokrenutog sudskog postupka, pokušavaju naći najbolje, razumno i međusobno prihvatljivo rješenje za nastali konflikt ili spor (prijepor). Cilj postupka mirenja je konačno rješavanja konflikta ili spora (prijepora) sklapanjem pisane nagodbe, na sudu ili izvan njega, a time ujedno i otklanjanje neizvjesnosti pravomoćnog ishoda često dugotrajnih i skupih sudskih postupaka. Za razliku o sudskih postupaka koji su strogo formalni, postupak mirenja se odvija u neformalnom ozračju, gdje je prije svega naglasak na usklađivanju interesa obiju strana i artikuliranju sporazumnog rješenja, a ne na formaliziranom postupanju. Postupak mirenja moguće je primijeniti za rješavanje sporova u svim područjima prava.

Tko je izmiritelj? Koja je njegova uloga?

Izmiritelji su osobe koje strankama svojim znanjima, vještinama i tehnikama komunikacije pomažu pri rješavanju raznih konfliktnih situacija koji mogu nastati iz pravnih odnosa. Ovlašteni izmiritelji nalaze se na Listi izmiritelja Hrvatske udruge za mirenje ili na Listi izmiritelja suda ili na Listi izmiritelja Hrvatske odvjetničke komore. Odvjetnički ured Ercegović ovlašten je za sudjelovanje u postupcima mirenja u ulozi izmiritelja i nalazi se na ovlaštenoj listi izmiritelja Hrvatske odvjetničke komore.

Kada pokrenuti i započeti s postupkom mirenja?

U pravilu, postupak mirenja pokreće se kako bi se izbjegli skupi, neizvjesni i često dugotrajni sudski postupci, odnosno kada se sudski postupci već vode kako bi se isti okončali. Postupak mirenja u pravilu predstavlja najbolji odgovor za relativno brzo i efikasno rješavanje konfliktne situacije. Mirenje pokrenuto prije iniciranja sudskog spora omogućava strankama da i bez intervencije države riješe svoje sporove (prijepore), sačuvaju odnose koji su možda od značaja za stranke i te da im se omogući gradnja novih odnosa bez gubitka povjerenja i komunikacije. Bitno je naglasiti činjenicu da stranke u bilo kojem trenutku, naravno ako tako odluče, rješenje spora mogu potražiti pred sudom. Zakonom je predviđeno da sud također može tijekom postupka predložiti strankama da riješe u postupku mirenja pri sudu ili izvan suda. Nagodba sklopljena u postupku provedenom u sudu ili pred ovlaštenim centrom za mirenje, i u skladu s zakonom, ima značaj sudske nagodbe, odnosno pravomoćne sudske odluke.

Kako pokrenuti postupak mirenja?

Postupak mirenja pokreće se uvijek prijedlogom za mirenje. Ali za njegovo formalno pokretanje potrebna je suglasnost obiju strana (stranaka). Prije sudskog postupka, pokreće se podnošenjem prijedloga za mirenje Centru za mirenje Hrvatske udruge za mirenje, osobno ili putem punomoćnika (odvjetnika). U tom slučaju, a nakon što Centar zaprimi prijedlog jedne stranke isti će dostaviti drugoj stranci. Stranka koja je primila prijedlog za mirenje mora, u slučaju da prihvaća prijedlog, dati odgovor u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga. Nakon nastanka ili za vrijeme trajanja sudskog postupka, postupak mirenja pokreće se suglasnim prijedlogom stanaka sudu pred kojim se sudski postupak vodi, kojim predlažu spor riješiti u postupku mirenja pri sudu (postupak proveden u sudu) ili pred nekim od predloženih ovlaštenih centara za mirenje.

Što očekivati od postupka mirenja? Jesmo li uvijek zadovoljni rješenjem?

Možda je potrebno naglasiti da izmiritelj tijekom postupka mirenja, ne smije ni u kojem slučaju, izravno ili neizravno, prisiljavati stranke da postignu dogovor. Strankama se od strane izmiritelja ne smiju nametati dodatno obvezujuća rješenja, a izmiritelj ne smije donositi odluke za ili u ime bilo koje od stranaka. Izmiritelj ne može imati ulogu pravnog savjetnika bilo koje od stranaka. Izmiritelj ima neutralnu ulogu u postupku nastojeći dovesti stranke u poziciju dogovornog rješenja. Ponekad stranke nisu niti dovoljno upućene u sve mogućnosti mirenja, a ponekad nitni svjesne blizine, mogućnosti i prednosti dogovornih rješenja.

Kako završava postupak mirenja? I što ako postupak ne uspije?

Ukoliko uspije, postupak mirenja završava sklapanjem pisane nagodbe. Pisana nagodba sačinjena u skladu s zakonom i pred sudom, ima učinak sudske nagodbe, odnosno pravomoćne sudske odluke. Za slučaj da postupak mirenja ne uspije, i ipak ne dođe do sklapanja nagodbe, stranke ne mogu niti smiju trpjeti bilo kakve negativne pravne posljedica neuspjeha u postupku mirenja, te svoj spor mogu i dalje pokušati riješiti sudskim putem, njegovim započinjanjem ili nastavkom.

Koje su ostale bitne informacije o postupku mirenja?

Sve ostale bitne informacije vezane za postupak mirenja možete dobiti izravnim upitom u odvjetnički ured na e-mail adresu mirenje@dep.hr, ili neposrednim informiranjem kod većine sudova u Republici Hrvatskoj i nadležnih centara za mirenje.

Vrh stranice